UVOD U PSIHOLOGIJU
NA OVOJ STRANICI MOGU SE PRONAĆI OSNOVE PSIHOLOGIJE, MALO NJENE POVIJESTI I POKOJI KORISTAN SAVJET
PSIHOLOGIJA
PSIHOLOGIJA je znanost o duši. Ime dolazi od riječi psyche što znači duh, duša i logos što znači riječ, govor, zakon. PSYCHE u grčkoj mitologiji je ljudska duša, personificirani duševni i duhovni život čovjeka. [1]
Stari grci su razlikovali tjelesnu i životnu snagu, timos, koja je smrtna i dušu, psyche, koja je besmrtna. Smatralo se da nakon patnje i lutanja duša biva izbavljena milošću Jupitera. Taj čin je kasnije shvaćen kao moralno čišćenje duše kroz trpljenje i patnju. U religiji to je prisutno kroz iskupljenje. [1]
Psihologija se smatrala djelom filozofije sve do 1879- godine i to se razdoblje naziva predznanstveno razdoblje. U 19. st počinje znanstveno razdoblje psihologije kada su počeli koristiti metoda mjerenja i istraživali fizičke pojave povezane s psihologijom.[2]
HIPOKRATOVA TIPOLOGIJA TEMPERAMENTA
[5]
OVO JE JEDNA OD NAJPOZNATIJIH PODJELA LJUDI PREMA NJIHOVIM PSIHIČKIM KARAKTERISTIKAMA I POTJEČE OD HIPOKRATA KOJI JE ŽIVIO OKO DAVNE 400. GODINE PRIJE NOVE ERE. PODJELIO JE LJUDE U SLIJEDEĆE 4 SKUPINE
MELANKOLICI
Oni su pesimistični, kruti i nedruštveni
KOLERICI
Agresivni su, nagli i optimistični
SANGVINICI
Oni su ležerni, društveni i pristupačni
FLEGMATICI
Suzdržani su, pažljivi i mirni
ŠTO ODREĐUJE TE KARAKTERISTIKE?
Smatralo se da ih određuju različiti tjelesni sokovi. S današnje točke gledišta to izgleda smješno, no tada se gotovo ništa nije znalo o biološkim osnovama ponašanja. Tadašnji mislioci nisu svoje zaključke temeljili na znanstvenim metodama, no samo ponašanje je bilo vidljivo. Dakle, ono se moglo opažati i ti opisi ponašanja nisu besmisleni.
PROUČAVANJE PSIHOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA
Sam proces sastoji se od šest koraka.
Prvo treba odabrati problem istraživanja i pri tome odrediti koji su zavisne ili nezavisne varijable(karakteristike, svojstva, psihički proces ili ponašanje). Zavisne varijable su ono što ispitujemo, npr. stav učenika prema nečemu, a nezavisne su dobne i spolne razlike.
Drugi korak je formiranje hipoteza na osnovi postojećih znanja, istraživanja ili vlastitih razmišljanja istraživača.
Treći korak odabrati temu istraživanja prema tome koja najbolje odgovara problemu istraživanja. Neke od metoda su metoda opažanja, introspekcija, korelacijska metoda i metoda eksperimenta.
Slijedeće što treba učiniti jest prikupiti podatke intervjuima, anketom ili testovima i upitnicima, pri čemu odabir tehnike ponovo ovisi o temi istraživanja. Treba zadržati na umu da uzorak koji primjećujemo kod ispitanika nije nužno točan za čitavu populaciju. Takva predpostavka bi se nazvala uopćavanje i treba ga se izbjegavati kada istraživanju pristupamo znanstveno. U suprotnom koristimo laički pristup.
Peti korak je analiza podataka koju se može odraditi matematičkim i statističkim postupcima ili pak SPSS-om(softwaer package used for statistical analysis).
Posljednji korak je odgovor na problem, pobijanje ili potvrda hipoteze, obrazloženje, iznošenje metodoloških nedostataka i preporuka za daljnja istraživanja koja bi mogla koristiti području ili temi istraživanja
GRANE PSIHOLOGIJE[2]
THIS IS YOUR SERVICES SECTION SUBTITLE
TEMELJNE GRANE OPISUJU I OBJAŠNJAVAJUI PSIHIČKE PROCESE I PONAŠANJE
1. Opća/eksperimentalna psihologija
2. Biološka/fiziološka psihologija
3. Komparativna psihologija (zoopsihologija)
4. Razvojna psihologija
5. Socijalna psihologija
6. Diferencijalna psihologija i psihometrija
NEKE GRANE PRIMJENJENE PSIHOLOGIJE
1. Psihologija rada/organizacijska psihologija
2. Psihologjia obrazovanja/školska psihologija
3. Klinička psihologija
4. Zdravstvena psihologija
5. Vojna psihologija
6. Sportska psihologija
Luc de Clapiers
"Najbolje znamo upravo ono što nas nitko nije naučio."
PRIMJENA
U PRVOJ GODINI UČENJA PSIHOLOGIJE U ŠKOLI OBRAĐUJU SE SLIJEDEĆA GRADIVA: ŽIVČANI SUSTAV, OSJETILA, STRES, MOTIVACIJA, OBRAMBRENI MEHANIZMI, UČENJE, PAMĆENJE.
U DANAŠNJE VRIJEME MNOGI LJUDI GUBE VJERU U SEBE I MISLE DA VIŠE NE POSTOJI RAZLOG ZBOG KOJEG BI TREBALI ŽIVJETI ILI IM SE SAMO VIŠE NE DA ŽIVJETI TAKO KAKO SADA ŽIVE.
VEZANO UZ GRADIVO MOTIVACIJE, OVDJE ISPOD MOŽE SE PRONAĆI NEKOLIKO SAVJETA ZA TAKVE LJUDE.
PRIHVATI SEBE
Pogledajte samo na sve dobro koje ste učinili tijekom prošle godine, tjedna ili dana i budite ponosni na to. Pogledajte na ciljeve koje ste do sada u životu ostvarili i budite ponosni na njih. Nije li to dovoljan dokaz da možete kada hoćete? Morate jednostavno započeti vjerovati u sebe i vidjet ćete kako će se vaši potencijali početi povećavati.[4]
NEMOJ BITI OPSJEDNUT
UPOTREBOM VREMENA, UŽIVAJ
Unatoč mnogobrojnim motivacijskim videima koji nam govore da ne trošimo vrijeme, ne dopustite da stvore prevelik pritisak. Vaš život je i dalje samo vaš, ne morate iskoristiti baš svaku sekundu i to je sasvim u redu. Ne mora sve biti upotrijebljeno za korist, dajte si vremena i uživati. Činite ono što vas usrećuje, makar to značilo da ćete se katkad ponašati kao dijete, budite svoji.
"Nije bitno da te razumije svijet, bitno je da ti razumiješ sam sebe."
Na ovoj poveznici pročitajte nešto o autorici
LITERATURA
Slike:
http://static.leiphone.com/uploads/new/article/pic/201609/57e0a347926c2.jpg
http://culturizando.com/wp-content/uploads/2016/05/thumb_640x440_Inventos.png
http://actglobal.in/assets/img-temp/projects/dialogue.jpg
https://www.eistra.info/upload/katalog/647984148.jpg
http://4.bp.blogspot.com/-mUDlgQ4JT3w/U0LxDsnOw8I/AAAAAAAAADA/rg9NquWJusY/s1600/predod%C5%BEbe.jpg
Izvori:
[1]Prezentacija sveučilišta u Puli: http://www.unipu.hr/uploads/media/Uvod_-_Opca_psihologija.pdf
[2] Bilježnica iz psihologije
[3] Jukić, D., Krznarić, V., (2016)MOTIVACIJSKI FAKTORI UPRAVLJANJA LJUDSKOG POTENCIJALA U ŠKOLSKOM MENADŽMENTU. Dostupno 4.6.2017. na http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=101183
[4] Prijatelj vašeg uspjeha, 15.6.2015., Motivcijski savjeti koji će vas povući prema gore svaki put kada potonete, dostupno na http://www.savjetnikuspjeha.com/motivacijski-savjeti-koji-ce-vas-povuci-prema-gore-svaki-put-kada-potonete/
[5]Bezić, Ž. "Tipologija temperamenata." CRKVA U SVIJETU 15.2 (1980), dostupno 4.6.2017. na http://scholar.googleusercontent.com/scholar?q=cache:6boLIlKrgTEJ:scholar.google.com/&hl=hr&as_sdt=0,5